Oñeporandu Py’yvéva

¿Mba’éiko UNESCO?
UNESCO ha’e pe Mba’eapokuaapy Tetãnguéra Joaju Tekombo’erã, Mba’ekuaa ha Arandupy (Organización de las Naciones Unidas para la Educación, la Ciencia y la Cultura (United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization)). Oñemoheñói’akue Suporundysa irundypa pópe (1945) opami rire ñorairõ guasu arapy tuichakue javeve oikova’ekue, péva oñemoheñói kuri oñeipytyvõ haguã umi tetãnguérape ojuhu jey haguã tape pyahu py’aguapy reka ha ñemongeta potĩ pehẽnguekuéra apytépe.
UNESCO rembiapoite ha’e hína ha’e rupi peteĩ ñomoirũha ikokatúva Naciones Unidas ryepýpe, oipytyvõ imbareteve haguã py’aguapy, opa haguã mboriahu, akã rapu’ã hekopeguáva ha ñemongeta ha ñe’ẽjoyvy arandurekogua ojoapytépe tekombo’e rupive, umi kuaapy, arandupy, ñemomarandu ha momarandu.
Maranduve UNESCO rehegua
¿Mba’érepa omba’apo pe myakãha Montevideo – pegua?
Pe UNESCO myakãha Montevideo – pe oĩva ha’e pe tenda América Latina ha Caribe pe guarã oipytyvõva aporeko mba’ekuaa ha mba’epyahu purureko rehegua. Oñangareko tembiapo ha apopyrã 33 (mbohapypa mbohapy) tetã tendaguávape, oikehápe avei Uruguay. Avei omba’apo apopyrãkuéra tetãryepypeguáva Argentina, Paraguái Uruguay ha Chile – pe guarã ha ojepy’apy umi apopyrã ha tembiapokuéra MERCOSUR ryepýpe oĩva rehe avei.
Maranduve myakäha UNESCO oïva Montevideo - pe
¿Mávapa ha’e umi tenda omba’apohápe UNESCO?
UNESCO omba’apo tekombo’e, mba’ekuaakuéra ha’etéva y tekoha reheguáva, mba’ekuaakuéra mbyareko ha tekoñomoirũ rehegua, arandukuaa, ñemomarandu ha jekuaaukapy.
¿Mba’eichapa oiko ijeheve ko mba’eapokuaapy?
Pe viru jepururã jepiguáva ojepuru mba’e porãrã ha ohepyme’ẽ Tetãteekuéra Hyepypegua ojapo rupi ñeme’ẽ ñemyatyrõmbyre ojoapytépe. UNESCO oguereko jey avei peteĩ viru ijykepeguáva ikatu haguãicha ombotuichave umi apopyrã- katueteive umi ojejapo haguã umi tembiapo péva ryepýpegua- ha omongakuaave haguã hembiapokuéra ñemyasãirã.
¿Mba’éicha ikatu aipytyvõ UNESCO - pe?

Ikatu reike peteĩva umi 5.000 Clubs, Centros ha Asociaciones UNESCO ryepypegua iñasãiva 120 tetãme. www.unesco.org/ncp/clubs
Ikatu reñemongeta peteĩva umi 7.000 mbo’ehao oĩva hyepýpe ndive, ojapóva tembiapo tekombo’e rehegua omongakuaávo py’aguapy 170 tetãme. www.unesco.org/education/asp
Ikatu reguerahauka nde viru ñeme’ẽ pe Apopyrä Ñepytyvõ Jojápe, péva omotenonde opa arýpe 100 térã hetave tembiapoaty ñemongakuaapyrã umi tenda okaháre umi tetã imboriahuvévape. www.unesco.org/coaction
UNESCO omonei peteĩ papapy ijapýrava omba’apóva tetãyguáva, tembikuaarekahára ha temimbo’ekuéra mbo’ehaoguasu pegua ikatuhaguãicha ojapo hembiapo peteĩ térã mbohapy jasy pukukue javeve umi mba’e pe mba’eapokuaapy remikotevẽme.
Avei ome’ẽ heta ñeipytyvõ ñemo’arandurã ha viru ñeme’ẽ ñepytyvõrã temimbo’ekuérape. www.unesco.org/fellowship
